Objavljena prva velika analiza hrvatske industrije videoigara

Read Time:3 Minute, 32 Second

Croatian Game Development Alliance (CGDA) objavila je rezultate velike analize hrvatske industrije igara. Analiza je obuhvatila tri godine, od 2019. do 2021., i istražila je 45 gospodarskih subjekata koji se bave izradom videoigara te 75 startupa iz inkubatora PISMO powered by A1 u Novskoj. Ovo je prva ovakva vrsta industrijske analize urađena na području Republike Hrvatske. Na 32 stranice otkriveni su brojni zanimljivi podaci. Neki su očekivani, neki su iznenađujući. U nastavku donosimo odgovore na najvažnija pitanja.

Koji su najčešći žanrovi u razvoju?

U Hrvatskoj većina studija želi raditi igre koje i sami vole igrati, pa tako listom dominira mnogima omiljeni RPG žanr, zatim point-and-click avanture i drugi puzzle-adventure žanrovi, te naposlijetku strategije – TBS, RTS i taktičke igre.

Gdje se prodaju hrvatske igre?

Najviše hrvatskih igara je dostupno na Steamu. Od ostalih platforma igre je moguće nabaviti na konzolama i mobilnim sustavima.

Tko su igrači?

Na uzorku od 278 studenata Sveučilišta u Zagrebu, saznali smo neke informacije o potrošačkim navikama igrača. Njih čak 70% su muškarci, a 30% su žene. Prosječan ispitanik ima 20,88 godina. Prosječan ispitanik potroši 125,70 kuna (16,68€) mjesečno na videoigre.

Koji je najčešći poslovni model studija?

50% Premium – Najveći dio studija se bavi izradom igara koje se naplaćuju krajnjem korisniku prilikom kupnje. Ovaj poslovni model je najzanimljiviji indie studijima koji rade PC igre. U ovoj kategoriji su tri najuspješnije domaće igre prošle godine bile: Escape Simulator, Patron, te Red Solstice 2: Survivors.

37,5% Agencijski rad – Dio studija se primarno bavi izradom igara za klijente. Ove igre mogu služiti edukativnim, promotivnim, turističkim, informativnim ili drugim svrham. Također, 3D modeliranje i drugi poslovi koji se pretežito koriste u razvoju igara se također pokazuju korisnima i u medicinskim i farmaceutskim simulacijama ili simulacijama vožnje.

12,5% Free2Play – Iako u svjetskoj industriji videoigara velika većina prihoda dolazi upravo od Free2Play modela, to jest besplatnih igara s naplatom reklamom ili in-app transakcijom, u Hrvatskoj se tim modelom vodi manji dio studija. Najbolji novi naslovi prošle godine su Nanobitovi Fashion Nation i My Billionaire, svaki s preko milijun preuzimanja, ali najuspješniji su i dalje Hollywood Story: Fashion Star, Tabou Stories: Love Episodes i My Story – Choose Your Own Path, koje zajedno broje više od stotinu milijuna skidanja.

Zastupljenost grafičkih pokretača:

Razni studiji koriste više od jednog game enginea, ali dominantan je Unity, koji odgovara i malim indie timovima i srednje-velikim uhodanim studijima. Najveći domaći studiji koriste ili svoja interna rješenja ili rješenja koja koriste otvoreni kod – Unreal / Cocos-3d.

Tko su radnici i kako su zaposleni?

Anketna analiza uključila je 522 radnika čiji su podaci pokazali sljedeće: 78% ugovora o radu na neodređeno, 10% drugih ugovora (autorski, studentski, ugovor o djelu), 9% vanjskih suradnika i 3% ugovora o radu na određeno.

Demografski podaci o zaposlenima su sljedeći: vlasnici studija su pretežito muškarci (88%), a među zaposlenicima je 30% žena. Što se tiče godina, 60% zaposlenika ima između 26 i 35 godina, a slijedi raspon od 18 do 25 godina (20%). Najviše zaposlenih imaju sljedeći gospodarski subjekti: Nanobit (119), Gamepires (46) i Abestu (23).

U Hrvatskoj postoji nekoliko institucija koje nude obrazovanje u game developmentu, poput Akademije dramskih umjetnosti i Fakulteta elektrotehnike i računarstva, koji studentima Sveučilišta u Zagrebu nude predmete vezane za programiranje i osnove razvoja videoigara. Uz to, neformalni programi obrazovanja poput MeetUpova i kraćih edukacija nude se u Domu Tehnike Osijek, RiHubu Rijeka, KSET-u u Zagrebu i drugdje, poput Machina akademije u Zagrebu. Unatoč koronakrizi, u 2021. godini u obrazovnim programima vezanim isključivo za videoigre sudjelovalo je barem 520 ljudi, a u neformalnim programima obrazovanja dodatno više od 200 ljudi.

Odgovarajući na postignute rezultate u društvenom kontekstu i mogućnost budućeg napretka, predsjednik Klastera hrvatskih proizvođača videoigara, Ivan Murat, izjavio je: ‘Brojke već sada pokazuju kolika je potencijalna snaga industrije videoigara koja, osim programera, zapošljava različite vrste vizualnih umjetnika, skladatelja, dizajnera ili pisaca. Moramo biti svjesni da je naša industrija u Hrvatskoj i dalje još u početnoj fazi i imamo još puno rada i stvari za pokazati. Zato je važno prepoznati potencijal industrije videoigara za značajan razvoj i kao jednog od pokretača gospodarskog razvoja, ali uz osnovne preduvjete poput obrazovne, infrastrukturne i financijske podrške.’

Više informacija o Analizi hrvatske industrije proizvođača videoigara dostupno je na navedenom linku.